Narodna nošnja Austrije
O ljubavi i povijesti koje se veže uz Lederhosen, Dirndl i Janker

Dirndl i Lederhosen: nekad radna odjeća, danas izraz modne osviještenosti, pripadnosti zajednici i žive tradicije. Što je to tako privlačno na narodnoj nošnji u Austriji?

Brojni mediji poput filma i glazbe doprinose širenju popularnosti austrijske narodne nošnje diljem svijeta. Među onim najpoznatijim koji su popularizirali narodnu nošnju svakako je mjuzikl „Moje pjesme, moji snovi“, koji priča priču raspjevane obitelji Trapp u Salzburgu.

No narodna nošnja u Austriji puno je više od pukog filmskog rekvizita i alpskog klišeja. Ljubav i strast koji se vežu uz Dirndl i Lederhosen duboko su ukorijenjeni u većini regija. Narodna nošnja simbol je regionalnog podrijetla, zajednice i žive tradicije te je posebna i autentična u svojoj izvornosti. Nošnja je nekoć otkrivala profesiju, status i bogatstvo osobe koja ju nosi. Dirndl i Lederhosen nose se u Austriji u svečanim prilikama, a također su i dio svakodnevnog života. Narodna nošnja – nekoć kao i danas – služi kao svakodnevna radna odjeća, primjerice u poljoprivredi, restoranima ili hotelima.

Dirndl i Lederhosen: zabavan Lebensgefühl

Gdje se razvila narodna nošnja?

Odakle potječu Dirndl i Lederhosen

Riječ Tracht, njemačka riječ za narodnu nošnju, dolazi od staronjemačke riječi „Draht(a)“. Ovaj se pojam odnosio na radnu odjeću drvosječa i na reprezentativnu odjeću višeg staleža. Kod radnog stanovništva narodna nošnja imala je dvije glavne zadaće: morala je biti praktična i prikladna za svakodnevnu upotrebu. Tkanina za izradu Dirndla bila je jeftina i obično se izrađivala od vune ili lana. Samo su si pripadnice i pripadnici privilegirane više klase mogli priuštiti svilu, pamuk ili druge fine materijale. Muškarci su Lederhosen, tradicionalne kožne hlače, nosili za obradu drveta i lov, koji je, usput rečeno, do 20. stoljeća bio rezerviran samo za plemstvo.

Sredinom 19. stoljeća i plemstvo i građanstvo otkrivaju ljetne praznike – a s njima i narodnu nošnju. Čak je i car Franjo Josip I. slovio kao veliki ljubitelj austrijskih tradicionalnih kožnih hlača. Proizvođač tradicionalnih salcburških nošnji Jahn-Markl posebno je za njega kreirao boju koju je nazvao „Altschwarz“, odn. stara crna.

Tamo gdje se zanatstvo zaista živi: regije i narodne nošnje

Originali iz manufakture narodnih nošnji

U cijeloj Austriji postoji niz tradicionalnih proizvođača i krojača koji proizvode visokokvalitetne narodne nošnje.

Lanz Trachten

Osnovana 1920-ih u Salzburgu, radionica je seljačku nošnju učinila društveno prihvatljivom i danas uživa izvrsnu reputaciju zahvaljujući visokokvalitetnim narodnim nošnjama.

Tostmann Trachten

Od 1949. godine ova manufaktura u Salzkammergutu na jezeru Attersee i u Beču proizvodi visokokvalitetne narodne nošnje za cijelu obitelj.

Zillertaler Trachtenwelt

Širok izbor tradicionalnih i modernih narodnih nošnji za žene, muškarce i djecu ovog tirolskog proizvođača dostupan je u brojnim poslovnicama diljem Austrije.

Krojačnica narodnih nošnji Jahn-Markl

Krojačka radnja – poznata po vrhunskoj ručnoj izradi i tradicionalnom dizajnu – postoji u Salzburgu od 1408. godine i čak je izrađivala kožne hlače za cara Franju Josipa I.

Strohmaier Trachten

Svojim kreacijama dirndla i kožnih hlača ovaj koruški proizvođač iz Klagenfurta na Vrbskom jezeru želi očuvati i oživjeti tradiciju te uvesti tradicionalnu nošnju u svakodnevni život.

Moosbrugger Dirndlwerkstatt

Dirndlwerkstatt u Bezauu, Vorarlberg, od 1990. godine proizvodi dirndle i tradicionalne nošnje po mjeri od najfinijih tkanina i materijala.

Boja nošnje otkriva njezino podrijetlo

Pri kupnji pravog dirndla važnu ulogu igra to kako on pristaje i za koju se prigodu nosi, ali i regija igra ključnu ulogu. Boje naime odražavaju posebne značajke regije – kakva lijepa poveznica.

Što ste oduvijek htjeli saznati...

Je li potrebno prati kožne hlače?

Za kožne hlače vrijedi: obično je najbolje ne prati ih. Za razliku od Dirndla, „znakovi nošenja“ jednostavno su dio kožnih hlača i uravo ih oni čine posebnim, štoviše originalnim.

Patina, tragovi nošenja pa čak i mrlje čine kožne hlače tako originalnima. Naravno, to se ne događa preko noći, već se mora razvijati kroz dugotrajno nošenje. No ako koža postane tvrda, potrebno je profesionalno čišćenje.

Što ste oduvijek htjeli saznati...

Jesu li uz nošenje Dirndla povezana neka pravila?

Odgovor je: da. Kako pravilno svezati mašnu na pregači Dirndla nipošto ne treba prepustiti slučaju. Ona naime ovo govori o ženi koja ju nosi:

  • Mašna je lijevo: neudana, slobodna, single

    Ako dama veže mašnu na lijevoj strani, to znači da je neudana i da nije u čvrstoj vezi. Možda upravo odatle dolazi pojam „vezati se“. Dakle ako mašnu nosi svezanu na lijevoj strani, dama daje do znanja da je otvorena za sklapanje novih poznanstava.

  • Mašna je desno: zaljubljena, zaručena, udana

    Ako je mašna vezana na desnoj strani, dama je već zauzeta.

  • Mašna je svezana na leđina: žalost.

    Ako je pregača svezana otraga, žena koja nosi Dirndl udovica je.

Nematerijalno kulturno dobro UNESCO-a: tradicionalni zanat

Osam dragulja ručne izrade koji su se prenosili stoljećima do danas dokazuju svoju autentičnost te su čak uvršteni na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine. Svaki pojedinačni komad detaljno je ručno izrađen i kreiran s ljubavlju prema detaljima.

Izrada i uporaba montafonske narodne nošnje

Pokrivala za glavu Goldhauben i narodne nošnje Mostviertela

Juppe i ženska narodna nošnja

Garnierspenzer, šešir i Steppmieder

Tradicionalni vez perom

Izrada i uporaba zlatnog pokrivala za glavu iz Linza

Pokrivalo za glavu s Bodenskoj jezera od čipke lamé

Gradišćanski indigo plavi ručno rađeni otisak

Informacije o zaštiti klime

Kako su tradicije i običaji povezani s održivošću?

Njegovanje običaja i tradicije u Austriji usko je povezano s održivošću. Tradiciije kao što su gonjenje stoke, tradicionalni festivali i regionalni zanati dokaz su dubokog poštovanja prema prirodi i resursima. Ovi običaji promiču razumijevanje i uvažavanje lokalne flore i faune, ali i ekološku svijest.  

Običaji i tradicije također jačaju društvenu održivost: Tradicionalne proslave poput podizanja svibanjskog stupa ili majuša, slavlje Uskrsa i božićni običaji jačaju osjećaj zajedništva i zajedničku predanost brizi za regiju. Tako nematerijalna kultura baština slavi tradicionalne obrede, običaje i zanate koji se prenose s koljena na koljeno. Gosti koji dožive te tradicije uronit će u austrijsku kulturu – i u austrijski Lebensgefühl.

To bi vas također moglo zanimati

Otkrij najbolje od Austrije!