Najljepši festivali narodnih običaja

Karnevalske povorke i svečanosti povodom fašnika dolaze u najrazličitijim oblicima. Svima su zajednički raskošni kostimi i zahtjevne maske. Osim borbe dobra protiv zla, pokladna noć vrti se, naravno, i oko zabave, ludovanja i životne radosti.

Bečki balovi sastavni su dio karnevalskih svečanosti. Njihov jedinstveni ugođaj i plemeniti ambijent čine ih nezaboravnim događajima. U vrijeme fašnika posvuda u Austriji zavlada izvanredno stanje, uz brojne karnevalske povorke, festivale i događanja.

Poput beskrajnog mora bijelih cvjetova: tako Ausseerland izgleda u proljeće, kad su narcisi u punome cvatu. U vrijeme Festivala narcisa krajem svibnja cvijeće ima veliki nastup: tad oko 3.000 pomagača, među kojima su i djeca, pa čak i turisti na odmoru, zajedno beru narcise.

Sudionici povorke s više od 100.000 cvjetova ukrašavaju višemetarske figure sa žičanom konstrukcijom, koje su prethodno mjesecima pripremali. Povorka potom kreće prema središtu grada noseći tridesetak ručno rađenih figura, dok zamamni miris cvijeća golica nosove posjetitelja i žirija, koji ocjenjuje cvjetne skulpture. U podne glazbene kapele, folklorna društva i kraljice narcisa paradiraju do jezera.

U 16. stoljeću u koruškom su selu Weitensfeld nakon pošasti kuge preživjeli samo jedna dvorska djevojka i trojica sinova jednoga seljaka. Odlučili su da će konjička utrka odlučiti tko će od njih biti mladoženja. Stoga svečari na konjima u narodnim nošnjama i s vijencima oko vrata i dan-danas šaljivim pjesmama "G'stanzl" na blagdan Duhova izazivaju mladiće na natjecanje.

Jahači na konjima galopiraju gradom simbolično tjerajući kugu i oslobađajući prostor za utrku. No jedino pobjednik utrke, ovjenčan mladenkinim vijencem, ima pravo poljubiti kamenu djevu na mjesnome zdencu. Prema tradiciji, pobjednik se kao nagrada uručuje odabranoj djevojci, s kojom potom pleše Gurktalski valcer.

U 17. stoljeću župnik grada Gmundena u znak milosrđa pozivao je siromašne na objed. U današnje je doba Nedjelja pet kruhova posvećena zaljubljenim golupčićima. A postoji li ljepši način da voljenoj osobi iskažete naklonost od darivanja licitarskog srca? Naravno, slastičari za tu prigodu peku licitare s ljubavnim porukama i motivima, kako bi si i zaljubljeni posjetitelji mogli međusobno poklanjati srca.

Svečanost započinje misom u župnoj crkvi, odakle se povorka u narodnim nošnjama kreće starim gradom, sve do najuzbudljivije točke programa: podjele licitarskih srca na gradskom trgu.

Tirolski Gauder Fest jedan je od najstarijih narodnih običaja u Alpama. Počeci mu sežu sve do godine 1428. Međutim, ime nije dobio po riječi "Gaudi", koja u lokalnom dijalektu znači zabava, već po mjestu održavanja svečanosti, "Gauderlehen".

Nekoć su se na tržnici održavali sajmovi i natjecanja. Danas na tradicionalnom obrtničkom i poljoprivrednom sajmu majstori pokazuju svoje zanatske vještine i prodaju regionalne suvenire poput papuča Doggln, naprtnjača ili drvenih rezbarija. Pritom nipošto ne smiješ propustiti i domaće pivo "Gauder Bock". Čak se gorljiva natjecanja održavaju sve do danas: tradicionalno hrvanje "Ranggeln", u kojemu je cilj protivnika srušiti na pod i onemogućiti mu da se oslobodi, u međuvremenu je postalo najpoznatijim hrvačkim natjecanjem u alpskim krajevima.

Korijeni slavlja ljetnog suncostaja sežu još u pretkršćansko doba, kad se vjerovalo da se plamenom može otjerati zlo. Sve do danas na obalama Dunava plamte golemi krijesovi, u vinogradima se pale baklje, dvorci se obasjavaju, a lampioni puštaju niz rijeku. Vatre se pale čim padne noć. U tom je spektaklu najljepše uživati iz željeznice Wachaubahn ili plovidbom dunavskim brodovima. Kruna proslave solsticija: vatromet.

Vinske konobe Heurigen, gostionice i restorani iz regije često nude posebne solsticijske menije, s poslasticama lokalne kuhinje i vinima svjetskog ranga.

Stočarstvo u tri faze u Vorarlbergu se već više od 400 godina prenosi s generacije na generaciju. Svake godine u proljeće obitelji se zajedno sa svojim blagom sele na "Vorsäß" – planinski pašnjak na umjerenoj visini – da bi potom u srpnju stoku odveli na "Alp", alpski pašnjak na nadmorskoj visini iznad 2.000 metara.

Ujesen stočari vraćaju stoku natrag u dolinu. Tom prigodom životinje na glavama nose umjetničke vjenčiće ispletene od zimzelenih grana, cvijeća i šarenih vrpci. Zvon kravljih zvona, koji prema predaji tjera demone, u selima se čuje već izdaleka, a u njima mještani i znatiželjnici željno iščekuju dolazak kravica.

Figure biblijskoga diva Samsona, visoke i do 6,5 metara i teške preko 80 kilograma, prvi se put u Lungauu spominju još 1635. godine. Prema legendi, div je iz svoje crne kose crpio nadljudske moći.

Neženje na Samsonovim povorkama u Lungauu, koje se održavaju u sklopu Salzburškog festivala žetve, na ramenima nose višemetarsku figuru Samsona kroz grad. Slijede ih dva patuljka te glazbena kapela, koja svira Samsonov valcer. U raskošnoj šarenoj povorci sudjeluju i folklorne skupine, lovačka društva i seoske mreže mladih. Inače: u salzburškoj regiji Lungau ukupno je 10 Samsonovih figura.