Bečka državna opera
Mjesto na kojemu glazba piše povijest

Bečka državna opera ujedinjava tradiciju i inovacije – uz jedinstvene izvedbe, veličanstvenu arhitekturu i legendarni bečki Operni bal.

Bečka državna opera, koju zovu i „Prvom adresom Ringa“, više je od obične operne kuće - ona je srce bečkog kulturnog identiteta. Njezina dojmljiva neorenesansna arhitektura i svjetski poznate predstave čine je magnetom za sve ljubitelje umjetnosti i kulture.

Povijest Državne opere usko je povezana s imperijalnom prošlošću Beča. Prva zgrada opere, koju su Habsburgovci koristili kao dvorsku operu, izgrađena je još 1629. u sklopu Hofburga. Car Josip II., veliki mecena i ljubitelj Mozarta, snažno se zalagao za razvoj operne kulture. Svečanim otvorenjem današnje zgrade 1869. godine - uz izvedbu Mozartova Don Giovannija pred carem Franjom Josipom i caricom Elizabetom - Opera je definitivno postala simbolom Beča. Do 1918. Opera je bila poznata pod imenom „Carsko dvorsko kazalište“, međutim, nakon pada monarhije započelo je novo poglavlje njezine povijesti.

Svoje umjetničke vrhunce Bečka državna opera doživjela je pod vodstvom Gustava Mahlera, koji je svojim vizionarskim uprizorenjima donio revoluciju i postavio nova mjerila za glazbenu interpretaciju. Djela poput Wagnerova Prstena Nibelunga privukla su novu publiku, koja je znala cijeniti inovativnu snagu operne kuće. Još jedno zlatno doba Bečke opere bile su godine 1919. do 1924., kad su na njezinu čelu bili Richard Strauss i Franz Schalk.

Međutim, Državna je opera doživjela i mračna vremena. U vrijeme nacionalsocijalizma proganjani su umjetnici i zabranjivane predstave, sve dok u rujnu 1944. zajedno sa svim ostalim kazalištima Njemačkoga Reicha nije zatvorila svoja vrata. Za vrijeme bombardiranja u ožujku 1945. veliki su dijelovi zgrade uništeni, između ostalog pozornica i dragocjeni rekviziti te 150.000 kostima. Obnova i ponovno otvaranje 5. studenog 1955. izvedbom Beethovenova Fidelia simbolizirali su početak jedne nove ere.

Bečka državna opera: mjesto na kojemu se stapaju povijest i kultura

Danas Bečka državna opera oduševljava jednim od najbogatijih repertoara na svijetu, s više od 200 predstava godišnje. Istodobno, ona je mjesto koje na moderan način interpretira tradiciju - primjerice, uz događanja poput Opere uživo na trgu, u sklopu kojih je kultura besplatno dostupna svima. Raskošni Operni bal zaokružuje tu sliku i pokazuje na koje sve načine ova institucija sjedinjava tradiciju i moderno doba.

Činjenice o Bečkoj državnoj operi
Arhitekti:August Sicard von Sicardsburg i Eduard van der Nüll
Početak izgradnje:1861
Stil gradnje:neorenesansni
Otvorenje:25. svibnja 1869.
Kapacitet:2.284 sjedala
Veličina glavne pozornice:površina od oko 670 četvornih metara

Opera uživo na trgu: besplatna opera na LED-zidu veličine 50 m² na trgu Herberta von Karajana - odmah pored Opere. Više od 80 prijenosa uživo omogućuju kulturni doživljaj dostupan svima!

Bečka državna opera iz svih perspektiva

Raznolikost Bečke državne opere

Doživljaj za svakoga

Opera nudi pregršt sadržaja

Bečka državna opera svestrana je kuća koja prikazuje mnogo više od klasičnih opera.

Bečki državni balet, jedan od najboljih ansambala u Europi, publiku oduševljava klasičnim baletnim večerima kao i inovativnim koreografijama, koje na jedinstven način spajaju tradiciju i moderno doba i kojima redovno osvaja srca ljubitelja plesa iz cijeloga svijeta.

I ljubitelji jazza također će doći na svoje: ljeti, u vrijeme bečkoga Jazz Festa, Državna opera postaje pozornicom glazbenih legenda poput Keitha Jarretta i Erica Claptona. Povijesna zgrada Opere tad se pretvara u jedinstvenu kulisu, zahvaljujući kojoj je Jazz Fest jedan od tri najvažnija jazz događanja na svijetu.

Produkcije za djecu, poput adaptacije Wagnerovog Prstena Nibelunga ili Pinokija, operne klasike na kreativan način čine dostupnima najmlađima. Operna škola mladim talentima pruža priliku za sudjelovanje u međunarodnim produkcijama. Dječje opere, radionice i programi, kao što je NEST, djeci omogućuju da urone u svijet opere te kroz igru promiču razumijevanje glazbe i kazališta.

Taj jedinstven spoj tradicije i raznolikosti Bečku državnu operu pretvara u međunarodni centar umjetnosti koji nadahnjuje sve generacije.

Bečki Operni bal

Raskoš i elegancija u srcu Beča

Kad te Bečka državna opera pozove na bal

Jednom godišnje bečka se Državna opera pretvara u najglamurozniju svjetsku plesnu dvoranu. Operni bal na jedinstven način povezuje eleganciju, radost življenja i kulturu. Njegov termin – tradicionalno posljednji četvrtak prije Pepelnice – fiksna je točka u rasporedu brojnih gostiju iz cijeloga svijeta koji žele doživjeti tu nezaboravnu noć.

Stotine scenskih radnika u roku od nekoliko sati gledalište pretvore u veličanstvenu kulisu. Svečano otvorenje bala uz ples 144 debitanata utjelovljenje je bečke tradicije u njezinu najljepšem obliku. Uz pratnju melodija valcera i preciznih koreografija, večer se pretvara u gozbu za sva osjetila. Njezin je vrhunac legendarna ponoćna quadrilla, u kojoj mogu sudjelovati svi gosti – trenutak koji plesni podij uvijek ispuni energijom i radošću.

Ugledni gosti s područja kulture, gospodarstva, politike i znanosti dodatno potkrjepljuju važnost ovog društvenog događaja. Iza kulisa dobro uigran tim predano radi kako bi svaki detalj bio savršen. Od tehničke opreme do garderobe – sve je podređeno cilju da Operni bal ostane hommage bečkoj kulturnoj baštini i da se njegov sjaj pronese i daleko izvan gradskih granica.

Pravi frak za svakoga

Kodeks odijevanja za Operni bal

Lambert Hofer junior jedan je od najtraženijih salona za najam kostima za bečke balove. Čim prođe ljeto, u čuveni salon već stižu prve narudžbe za najam frakova za Operni bal. Na vrhuncu bečkoga karnevala, u prostorijama salona u Müllnergasse vlada jednaka vreva kao i na plesnom podiju Državne opere malo prije ponoćne quadrille.

„Kultura bečkih balova jedinstvena je“, oduševljeno govori Olga Hofer, koja je nakon suprugove smrti neko vrijeme sama vodila posao iznajmljivanja frakova i svečanih odora. „U Njemačkoj muškarci mogu doći na ekskluzivni bal i u običnom crnom odijelu, međutim, u Beču je to apsolutno neprihvatljivo. Smoking je minimum, a frak još bolji.“ Gospođa Hofer danas je u mirovini, no njezin tim krojačica i krojača i dalje svake godine nebrojenim muškarcima pomaže pronaći savršeni frak u kojemu će zablistati u Operi, Hofburgu, Gradskoj vijećnici ili Musikvereinu.

Dame na Bečkom opernom balu nose dugačke večernje haljine u kombinaciji s elegantnim zatvorenim cipelama i stiliziranim punđama. Muškarci, pak, nastupaju u frakovima s bijelim leptir kravatama, lakiranim cipelama ili muškim salonkama - obvezno s naramenicama, remeni su tabu. Ručni satovi također nisu dopušteni, ali zato su klasični džepni satovi standardni dio outfita.

Valcer iz snova: plesni koraci i savjeti za balove

Užici oko Opere

U okolici Bečke državne opere kultura se slavi i kulinarskim užicima: uz komad Sacher torte, posjet Caféu Mozart, Kući palmi u Burggartenu ili uz snack na kućici s kobasicama ispred Albertine – kako bi večer provedena u Operi bila savršeno iskustvo za sva osjetila.
Bečki filharmoničari

Orkestar i zbor na svjetskom glasu

Dom Bečke filharmonije

Bečka državna opera neraskidivo je povezana s Bečkim filharmoničarima. Članovi Bečke filharmonije regrutiraju su isključivo iz redova orkestra Bečke državne opere. Glazbenici prije nego što mogu postati dio svjetski poznatog ansambla moraju najmanje tri godine svirati u orkestru Opere. Takav suživot ne osigurava samo iznimnu kvalitetu opernih izvedbi, već je i jamac očuvanja prepoznatljivog „bečkog zvuka“ cijenjenog diljem svijeta. Imenovanje članova opernog orkestra i filharmoničara počasnim članovima Bečke državne opere 2012. godine naglašava izvanrednu suradnju dvaju institucija, koje zajedno učvršćuju ugled Beča kao metropole glazbe.

Zbor Bečke državne opere spada u red najboljih opernih zborova na svijetu i daje ključan doprinos iznimnoj kvaliteti Bečke državne opere. Sastavljen od 92 profesionalna pjevača, svake godine nastupa u i do 55 različitih opera te u pratnji predstava koje se izvode na pozornicama Državne opere, kao i na Salzburškim svečanim igrama i međunarodnim turnejama. Precizna kultura zvuka, koju su oblikovali dirigenti poput Gustava Mahlera i Herberta von Karajana, zbor čini neizostavnim dijelom bečke glazbene tradicije s međunarodnim renomeom.

Zanimljive činjenice o Bečkoj državnoj operi

Zgrada burne povijesti

Izgradnja Državne opere na Ringu trajala je osam godina. Nacrte zgrade u neorenesansnom stilu projektirali su August Sicard von Sicardsburg i Eduard van der Nüll. Arhitekti su zbog njih svojedobno žestoko kritizirani, a zgrada je proglašena „arhitektonskim ruglom“. Tragično, niti jedan od njih dvojice nije doživio dovršetak njezine izgradnje. Van der Nüll je počinio samoubojstvo, dok je Sicardsburg ubrzo nakon toga umro od srčanog udara.

„Prva adresa na Ringu“

Danas je zgrada Bečke državne opere simbol Ringa. Međutim, u vrijeme svojega otvorenja 1869. bila je iznimno kontroverzna i predbacivalo joj se da izgleda poput „potopljene kutije“. Tek je s vremenom postala jednom od najvažnijih znamenitosti Beča i simbolom kulturne izvrsnosti.

Plodna produkcija

Bečka državna opera jedna je od najplodnijih opernih kuća na svijetu. Nudi raznolik repertoar, s oko 200 predstava po sezoni koje na jedinstven način povezuju glazbene stilove i razdoblja te na pozornicu donose kako klasike, tako i manje poznata djela.

Od tradicije do prekretnica

Herbert von Karajan obilježio je Bečku državnu operu tako što je dopuštao da se u njoj opere izvode isključivo na izvornom jeziku. Time je Beč pretvorio u svjetsku prijestolnicu opere. Povijesna prekretnica uslijedila je 2019., s premijerom Orlanda Olge Neuwirth – prva cjelovečernja opera iz pera žene skladateljice, izvedena u Operi na Ringu.

Pozornice s nebrojenim mogućnostima

Bečka državna opera ne impresionira samo svojim programom, već i golemom površinom scene. Glavna pozornica velika je približno 673 četvorna metra – poput dvaju teniskih terena – a proteže se 27 metara u širinu i 25 metara u dubinu. Iza nje je i zapozorje veličine 441 četvornih metara, ispod nje propadalište veliko 390 četvornih metara, dok bočna pozornica zauzima 192 četvorna metra. Takve dimenzije omogućuju izvođenje spektakularnih produkcija.

Svjetlucavi dragulj u srcu Beča

Bečka državna opera oduševljava ne samo veličanstvenom arhitekturom, već i impresivnim interijerom. Iznad gledališta blista veliki luster, izrađen od tri tone kristalnoga stakla, a njegovih 1.100 žarulja svaki posjet čine sjajnim iskustvom.

Iza kulisa

950 djelatnika svaki se dan brine o održavanju Opere. Već rano ujutro rastavljaju pozornicu od prethodne večeri kako bi stvorili prostor za popodnevne probe. Iza kulisa 200 scenskih radnika marljivo pripremaju pozornicu, često sve do zadnje minute, kad se u publici već čuju prvi taktovi glazbe. Operni se pogon temelji na suradnji brojnih ruku: suflera, garderobijera, ili portira, koji zgradu poznaju kao vlastiti džep. Od osoblja u kantini do tehničara – svi doprinose tomu da Državna opera zadrži status savršenog umjetničkog djela.

Savjeti za očuvanje klime

Glazba i održivost u Austriji

Bečka državna opera sjajan je primjer koji dokazuje da u Austriji glazbena tradicija i održivost mogu ići ruku pod ruku. Kao jedna od najznačajnijih kulturnih pozornica, ona čuva duh Bečke škole i oživljava glazbene tradicije. Ta se obveza očuvanja kulturnih resursa očituje i u posvećenosti cilju da glazbu učini dostupnijom široj publici.

Glazbom se jača i socijalna održivost: Festivali, koncerti i društvena glazbena događanja povezuju ljude i jačaju svijest o austrijskom kulturnom identitetu. Svi koji osobno dožive te glazbene tradicije uronit će u bogatu kulturnu baštinu i podržati očuvanje tog jedinstvenog blaga za buduće generacije.

To bi vas također moglo zanimati

Otkrij najbolje od Austrije!