Dvorac Belvedere u Beču
Više od običnog dvorca
Belvedere je mnogo više od običnog „dvorca“ – on je prije svega ansambl dvaju arhitektonskih remek-djela: Donjeg Belvederea, nekoć ljetnog utočišta princa Eugena, i Gornjeg Belvederea, poznatog po glamuroznim balovima i domjencima izvan nekadašnjih gradskih zidina.
Austrijski vojskovođa, princ Eugen Savojski zadužio je arhitekta Johanna Lukasa von Hildebrandta za izgradnju ljetne rezidencije. Dvorac, dovršen 1723., bio je odraz prinčeve političke i vojne moći. Narednih godina zdanje je služilo ne samo kao ljetna rezidencija, već i u ekstravagantne službene reprezentativne svrhe, za balove i svečane prijeme, te izložbe velike umjetničke zbirke princa Eugena.
Nakon smrti princa Eugena, carica Marija Terezija kupila je cijeli kompleks dvorca i Gornji Belvedere dala preurediti u kulturni centar za carsku zbirku – jedan od prvih javnih muzeja u svijetu.
Između umjetnosti i arhitekture
Belvedere je danas jedna od najpoznatijih znamenitosti Beča te sjecište povijesti i suvremene umjetnosti. Gornji Belvedere ponosno stoji na tronu usred vrtova, iz kojih se s obje strane pruža impresivan pogled na njegovo pročelje. Osim izložba u muzejima Belvederea, isplati se obratiti pozornost i na remek-djela arhitekture: od predvorja Sala Terrena, preko raskošnog stubišta, do svečane dvorane Carlone. Donji Belvedere, rezidencija princa Eugena, kao i Oranžerija danas ugošćuju izložbe, a njegovi su arhitektonski vrhunci Zlatni kabinet, dvokatna Mramorna dvorana i Svečana dvorana.
Živahni vrtovi i jedinstveni pogledi
Francuski vrtovi svojim simetričnim stazama i umjetničkim skulpturama pozivaju na opuštenu šetnju. Šetači pritom na svakom koraku nailaze na djela suvremenih umjetnika, koja iznenađujuće nadopunjuju povijesni ambijent.
Uživaj u panoramskom, takozvanom Canaletto pogledu na povijesno središte Beča pod UNESCO-vom zaštitom svjetske baštine.
Dvorac Belvedere iz svih perspektiva
Belvedere je već od samih početaka bio dom umjetnosti. Najprije je udomljavao zbirke princa Eugena Savojskog, da bi poslije u njemu bili smješteni veliki dijelovi carske zbirke umjetnina. Otvorenje Moderne galerije u Donjem Belvedereu 1903. utrlo je put današnjoj zbirci, koja trenutačno broji 18.600 djela iz 900-godišnje povijesti umjetnosti. Vrhunac zbirke čine djela iz razdoblja srednjeg vijeka, austrijskoga baroka i bečkoga bidermajera, kao i razdoblja oko 1900. godine. Te dodatno slike Claudea Moneta i Vincenta van Gogha, s težištem na 20. i 21. stoljeću. U Gornjem Belvedereu smještena je i najopsežnija zbirka austrijskoga umjetnika Gustava Klimta, čije poznate slike poput „Poljupca“ i „Judite“ privlače posjetitelje iz cijeloga svijeta. S druge strane, u Donjem Belvedereu u središtu pozornosti su povremene tematske izložbe.
Belvedere 21, preko puta ceste, moderna je nadogradnja kompleksa, koja je u današnjem obliku otvorena 2011. Paviljon, koji je projektirao arhitekt Karl Schwanzer, dom je suvremene umjetnosti i mjesto održavanja austrijskih i međunarodnih umjetničkih, filmskih i glazbenih događanja.
Baština princa Eugena: Belvedere u neprestanoj mijeni
U vrtovima Belvederea
Preporuke restorana, rooftop barova i hotela uz Belvedere
Romantična adventska atmosfera: rukotvorine, prigodna jela i punč u dvorištu baroknog dvorca.
FAQ
Informacije o zaštiti klime
Zaštita spomenika služi trajnom očuvanju i korištenju povijesnih građevina. Njihovim održavanjem i restauracijom, uključujući dvorce, palače i spomenike, štede se prirodni resursi, poput građevinskog materijala i izbjegava pretjerana izgradnja i betonizacija.
Tako očuvanje dragocjenih povijesnih građevina s jedne strane doprinosi zaštiti klime, a s druge očuvanju tradicijskih zanata. Jer korištenje drevnih materijala i tehnika gradnje zahtijeva i poznavanje starih znanja i vještina.
Pristupačnost umjetničkim i kulturnim sadržajima bez barijera jača inkluzivnost i društvenu održivost za suživot ispunjen međusobnim uvažavanjem.