Bečka katedrala sv. Stjepana
Simbol Beča
Svatko tko se ulicom Kärntner Straße zaputi prema Trgu svetog Stjepana, polako, korak po korak, uživat će u jedinstvenom pogledu na golemu katedralu, koja se uzdiže usred gradske vreve prolaznika, posjetitelja kavana i turista. Trg pred njom mjesto je susreta povijesti i modernoga doba: s jedne strane gotička katedrala, a s druge minimalistička staklena fasada zgrade Haas-Haus.
Postignuće generacija i generacija
Katedrala, koja je prvotno izgrađena 1147. godine kao romanička crkva, pod utjecajem babenberškog markgrofa Leopolda IV. i biskupa Reginmara od Passaua poprima današnji oblik. Tijekom stoljeća zgrada je postala remek-djelom gotičke arhitekture, čiji se dojmljivi južni toranj, izgrađen 1359. pod vojvodom Rudolfom IV. i dan-danas uzdiže nad Bečom.
Nakon što je u Drugom svjetskom ratu teško oštećena, katedrala je obnavljana do 1952. i postala simbolom austrijske poslijeratne obnove. Svatko, tko s užurbanoga Trga svetog Stjepana pogleda u Divovska vrata, ulazni portal katedrale, već je ugledao najstariji očuvani dio katedrale. Dijelovi zapadne lađe potječu još iz 13. stoljeća te su uklopljeni u kasniju gotičku gradnju glavne lađe.
Katedrala svetog Stjepana ima četiri tornja, od kojih se najviši, južni uzdiže 136,4 metra u visinu. Iznad zapadnog pročelja uzdižu se tzv. Poganski tornjevi. Posebno je upečatljiv krov sastavljen od mozaika šarenih opeka, s bečkim gradskim grbom i dvoglavim orlom.
Katedrala svetog Stjepana nije samo vjersko sjedište, već i kulturno sjecište Beča. Stoga ne čudi što od milja zvani "Steffl" ima čvrsto mjesto u srcima Bečana, koji ga smatraju glavnim simbolom grada.
Zahvaljujući gotičkim svodovima klasična remek-djela - od Mozarta do orguljaških i adventskih koncerata - zvuče uistinu impresivno. Koncerti u katedrali sv. Stjepana jedinstveni su zvučni doživljaj.
Katedrala svetog Stjepana iz svih perspektiva
Katedrala i njezina blaga
Skrivena atrakcija
Znatiželjnici prilikom obilaska katedrale svetog Stjepana imaju priliku otkriti mnoge detalje. Tko pažljivije pogleda, ugledat će demone uklesane u kamenu, kao i sunčani sat i uzidane mjerne štapove trgovaca tkaninom. Ali ni o jednoj drugoj znamenitosti nisu ispričane tolike legende kao o "Božjoj zubobolji".
U apsidi iza katedrale skrivena je jedna skulptura koja prikazuje Krista patnika s trnovom krunom na glavi. Prema legendi, vrpca koja je držala vijenac sa svježim cvijećem privezan za glavu Isusa jednoga je dana skliznula i ostala visjeti obješena preko njegova obraza. Vidjevši taj prizor, tri su se studenta narugala "Božjoj zubobolji". Priča se da ih je nato i same iznenada obuzela snažna zubobolja, koja je popustila tek kad su se ispričali "Patniku".
Obiđi katedralu i otkrij Trg sv. Stjepana
Pogled na grad odozgo
Doživljaj Beča iz ptičje perspektive mnogim je posjetiteljima na vrhu popisa želja. Pogled s tornja katedrale pruža priliku za ostvarivanje takvih želja: 343 stepenice unutar južnoga tornja odvest će te na visinu od 72 metra. Zvonari i čuvari tornja odatle su nekoć motrili grad ne bi li uočili požare. Pogled na gradske krovove i dan-danas je famozan. Južni toranj katedrale, visok preko 136 metara, treći je najviši gotički crkveni toranj na svijetu.
Manje zahtjevan, ali podjednako spektakularan doživljaj pruža vidikovac sa 68 metara visine u sjevernom tornju, do kojega vozi dizalo. U sjevernom se tornju nalazi i čuveno zvono Pummerin, jedno od najvećih slobodno ljuljajućih crkvenih zvona u Europi. Njegov se zvon može čuti samo u posebnim prigodama.
Suveniri katedrale
FAQ
Informacije o zaštiti klime
Očuvanje povijesnih građevina u Austriji je važna inicijativa za zaštitu klime. Zašto?
Zato što zaštita spomenika može pomoći u očuvanju prirodnih resursa. Postojeći objekti održavaju se kako ne bi bilo potrebe za novim građevinskim zahvatima na zelenim površinama.
Zaštita spomenika igra važnu društveno-kulturnu ulogu i pridonosi očuvanju povijesnih građevina. Ona jača regionalni identitet i obogaćuje kulturnu ponudu.
Mnoge su povijesne građevine izvorno građene prirodnim materijalima, najčešće iz lokalnih izvora. Prilikom obnove nastoji se koristiti iste takve materijale kako bi se sačuvao izvorni izgled građevina.
Obnovom zgrada moguće je zaštititi i životinjske i biljne vrste te njihova staništa. Stoga se zaštita spomenika i s ekološkog stajališta pokazuje kao ispravan put.