Bečki filharmoničari
Svjetski poznat orkestar s bogatom tradicijom
Godinom rođenja slavnog orkestra smatra se 1842., godina u kojoj je „Filharmonijska akademija“ u Hofburgu izvela „Veliki koncert“. Prije tog nastupa u Beču nije postojao koncertni orkestar koji se sastojao isključivo od profesionalnih glazbenika, premda je vladala velika potražnja za simfonijskim koncertima. Stoga su se pred svaki nastup morali formirati novi ansambli. Iz tog doba potječe tradicija da se svi članovi Filharmonije biraju iz orkestra Bečke državne opere, koja se održala sve do danas.
Orkestar nastupa i kao operni, i kao koncertni orkestar, te oduševljava publiku diljem svijeta, bilo u Bečkoj operi, Musikvereinu ili na međunarodnim pozornicama. Tijekom ljetnih mjeseci Bečki filharmoničari nastupaju na festivalima na otvorenom, poput Salcburških festivalskih igara, na kojima u izvanrednim ambijentima izvode vrhunsku glazbu.
Teško da je i jedan drugi orkestar trajnije i bliskije povezan s poviješću i tradicijom europske klasične glazbe od Bečkih filharmoničara. Otkako postoje, imaju ključan utjecaj na svjetsku glazbenu scenu. Očuvanje „bečkog stila zvuka“ i dan-danas je ono što glazbenici i dirigenti ističu kao iznimnu kvalitetu orkestra. Ali Bečki su filharmoničari više od običnog orkestra - oni utjelovljuju bečki Lebensgefühl.
Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara svake godine prati više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta i prenosi se uživo u više od 90 zemalja.
„Glazba i flauta oduvijek su dio mene.“ Karin Bonelli doslovno se rodila u glazbi u regiji Salzkammergut u Gornjoj Austriji. Njezini roditelji, brat i ujak također su flautisti. Flautu je naučila svirati od majke već u dobi od osam godina. Poslije je nastavila glazbeno obrazovanje u Konzervatoriju u Linzu te studirajući u Beču, Münchenu i Lyonu. A onda je u dobi od 23 godine doživjela veliki karijerni skok: Karin Bonelli prva je žena primljena u puhačku sekciju Bečkih filharmoničara.
U razgovoru s njom željeli smo doznati više o mladoj umjetnici, kako je to biti članicom Bečke filharmonije i posvetiti se takvoj glazbenoj tradiciji. Kao i što čuveni orkestar čini toliko čarobnim i gdje Karin Bonelli pronalazi svoju osobnu harmoniju, mir i snagu za svoju profesiju. Nakon intervjua otkrila nam je i jednu svoju slabost: „Luda sam za okruglicama s marelicama iz Wachaua!“ odgovorila nam je.
Bečki stil zvuka
... što stoji iza fascinantnoga zvuka koji publika toliko obožava?
„On je više od pukih instrumenata – premda i oni uistinu igraju veliku ulogu“, objašnjava Karin Bonelli. Poznata flautistica vibracije zaslužne za poseban doživljaj glazbe opisuje kao „mješovit, zaobljen, topao zvuk“.
Zvuk je to koji je duboko ukorijenjen u glazbenoj svijesti bečke tradicije i koji se unutar orkestra prenosi s generacije na generaciju.
Tradicionalni način gradnje instrumenata seže unatrag u 18. stoljeće, u doba bečke klasike. Bečki filharmoničari sebe vide kao nasljednike kulturne baštine toga vremena i uglavnom nisu pali pod utjecaj novih utjecaja 19. stoljeća, već su ostali vjerni predodžbama o idealnom zvuku iz doba Mozarta, Haydna i Beethovena. Tako da se, primjerice, i bečka puhačka glazbala po stilu sviranja razlikuju od instrumenata drugih međunarodnih simfonijskih orkestara – osobito bečka oboa i bečki rog.
Čarolija live-nastupa: doživljaj Bečkih filharmoničara uživo
Kuća glazbe
Dio muzeja posvećen Bečkim filharmoničarima u Kući glazbe prikazuje fascinantnu povijest svjetski poznatog orkestra. Otvoren 2000. godine, interaktivni muzej zvuka pruža dubok uvid u glazbenu prošlost Beča i otkriva jedinstvenu povezanost orkestra s bečkom klasikom. Na prvom katu posjetitelji mogu otkriti povijesne dokumente, slike i izložbene eksponate povezane sa skladateljima kao što su Bruckner, Brahms i Mahler.
Jedna od atrakcija je i kino-dvorana, u kojoj se prikazuju dijelovi novogodišnjih i ljetnih koncerata. Osim povijesnih činjenica, Kuća glazbe prikazuje i interaktivne izložbe o fizici zvuka i glazbenoj povijesti. Želiš li možda virtualno dirigirati orkestrom Bečke filharmonije?
Fulminantan ulazak u novu godinu
Novogodišnji koncert u bečkom Musikvereinu mnogim je ljudima omiljeno mjesto za proslavu Nove godine. Čak je i u krugovima vrhunskih svjetskih dirigenata i dirigentica iznimna čast preuzeti dirigentsku palicu tradicionalnog bečkog Novogodišnjeg koncerta. Beč je, kao prijestolnica glazbe, ujedno i dom jednoga od najboljih orkestara na svijetu, Bečkih filharmoničara. „Velika dvorana“ Musikvereina najljepša je bečka koncertna dvorana, koja se, kad je riječ o tehnologiji zvuka, smatra pravim remek-djelom. Krunski vrhunac Novogodišnjeg koncerta fascinantna je koračnica Radetzky marš, tijekom koje dirigent vješto upravlja pljeskom publike, stvarajući posebno radosnu atmosferu.
Zbog velike potražnje, ulaznice za Novogodišnji koncert početkom se godine izvlače na mrežnoj stranici Bečkih filharmoničara. Tako je zajamčeno da gosti iz cijeloga svijeta imaju jednaku šansu domoći se ulaznica za koncert. Prijave za sudjelovanje u izvlačenju ulaznica prikupljaju se tijekom siječnja i veljače.