Princ Eugen
Kulturni vizionar Beča
Princ Eugen rođen je u Parizu 1663. kao sin plemenite, ali siromašne grane talijanske dinastije Savoja. Sanjao je o vojničkoj karijeri, no zbog niskoga rasta (bio je visok svega 1,54 metra) i utjecaja njegove moćne majke, Francuska ga je odbila primiti u vojnu službu.
I tako je s 20 godina odlučio pobjeći, navodno prerušen u ženu. „Caru Leopoldu I. Austrijskom hitno su trebali vojni dragovoljci, pa je princa dočekao širom raširenih ruku“, objašnjava Georg Lechner, kustos proslave 300. obljetnice Austrijske galerije Belvedere.
Ubrzo nakon toga, princ Eugen stavio je svoje vještine u službu austrijske vojske – bila je to odluka koja će oblikovati kako njegov život, tako i povijest cijele Srednje Europe.
Kulturno nasljeđe princa Eugena na jedan pogled
Mladost princa Eugena
Princ se stavio na raspolaganje austrijskoj vojsci, a onda je zahvaljujući svojem strateškom umijeću brzo napredovao. Ubrzo je stekao herojsku slavu odlazeći u ratne pohode za koje su carevi vjerovali da služe pravedničkom cilju: očuvanju kršćanstva u Europi. „U ratu protiv Osmanlija, odn. muslimana, ovjenčan je titulom ‘Spasitelj zapadnog svijeta’ jer je nakon stoljeća i pol turske okupacije oslobodio velike dijelove Europe”, riječi su kustosa proslave 300. obljetnice u Austrijskoj galeriji Belvedere.
U dobi od 15 godina položio je zakletvu kao laički opat, zahvaljujući kojoj je postao zaštitnikom dvaju savojskih opatija i stekao veliko bogatstvo, ali se i obvezao na cjeloživotni celibat. Godišnje je zarađivao otprilike trinaest kilograma zlata. Princ Eugen nikad se nije ženio, nije imao djece, a njegov privatni život i danas je mnogima zagonetan. Suvremenici su ga zvali „Marsom bez Venere“, a uporno su kružile i glasine o tome da je bio homoseksualac. Danas ga lokalna gay zajednica slavi kao jednoga od svojih heroja, te se našao u središtu pozornosti queer-događanja u Beču.
Princ Eugen Savojski slovi i za jednog od najznačajnijih austrijskih umjetničkih mecena. Bio je na glasu kao ekscentričan i častohlepan čovjek, koji si je dao izgraditi inovativne palače za rezidencije, te koji je prikupio goleme umjetničke zbirke i uveo ekstravagantne službene domjenke, balove i prijeme kakvih dotad u ratom uzdrmanom Beču nije bilo.
Princ Eugen obilježio je bečku kultur
Za razliku od svojeg jednostavnog privatnog života u mladosti, s profesionalnim uspjehom i rastućim bogatstvom rasla je i njegova čežnja za priznanjem i slavom. Svoju je moć sve više pokazivao kroz reprezentativna događanja.
Tijekom života izgradio je tri veličanstvena barokna zdanja: svoju ljetnu rezidenciju, dvorac Belvedere, glavnu rezidenciju, Zimsku palaču – obje danas u centru Beča – te ladanjsko imanje, dvorac Hof, 50 kilometara istočno od Beča. Iznosi koje je potrošio na unutarnje uređenje reprezentativnih odaja svojih rezidencija – tapiserije, tkanine, lustere, zrcala i freske – daleko nadmašuju vrijednost samih građevina. Njegovi vrtovi, urešeni neobičnim biljkama i vodenim igrama, kao i menažerije s egzotičnim životinjama, dodatno su pridonosili privlačnosti njegovih imanja.
Lav
Tijekom 72 godine života, princu je možda i najbliskiji prijatelj bio njegov voljeni pitomi lav. Lav je simbol moći i snage, simbol kojim je princ Eugen volio ukrašavati svoje dvorce i zastave. S tim je lavom navodno imao posebno prisan odnos.
Veza do kraja života: prema legendi, divlja je životinja rikala u trenutku smrti princa Eugena, kao da je znala da joj prijatelj umire.
Sve do današnjih dana
Unatoč svojoj ekscentričnosti - ili možda upravo zbog nje - princ Eugen imao je neosporan utjecaj na svijet umjetnosti. Nakon njegove smrti, carica Marija Terezija je 1777. dvorac Belvedere preuredila u galeriju za carsku umjetničku zbirku, čime je postao jednim od prvih muzeja na svijetu otvoren za javnost.
Tri stoljeća kasnije bečki je Belvedere i dalje središnja pozornica umjetnosti - od srednjeg vijeka do najsuvremenijih djela. Posjetitelji rado posjećuju trajnu izložbu „Schau! Zbirka Belvederea od Cranacha do Export“, koja sadrži 400 djela iz 800-godišnje povijesti umjetnosti, te uranjaju u najveću svjetsku zbirku Gustava Klimta s njegovom kultnom slikom „Poljubac“.
Tragovima princa Eugena
Zaputi se na vremensko putovanje u eru princa Eugena. Otkrij Donji Belvedere, glavnu rezidenciju princa Eugena tijekom ljetnih mjeseci, i Gornji Belvedere, u kojemu su se nekoć izvan gradskih zidina održavali glamurozni balovi i domjenci.
Osim izložaba u muzejima Belvedere, isplati se istražiti i vrhunska arhitektonska dostignuća toga vremena: od raskošnog Velikog stubišta, preko Mramorne dvorane, do Zlatnog kabineta.
Tko čezne za opuštanjem na svježem zraku, osjećat će se ugodno u šetnji francuskim vrtovima, u kojima se redovno mogu razgledati i skulpture suvremenih umjetnica i umjetnika.
Preporuka: uživaj u panoramskom, takozvanom Canaletto pogledu na povijesni centar Beča, koji se nalazi pod UNESCO-vom zaštitom svjetske kulturne baštine.
Zimska palača
Prošetaj se niz Ulicu princa Eugena koja vodi pokraj parkova dvorca Belvedere prema centru grada i Schwarzenbergovu trgu, zatim prijeđi na drugu stranu bečkoga Ringa - i već si u prvom bečkom okrugu. Ondje ćeš nakon nekoliko stotina metara stići do Zimske palače princa Eugena, na adresi Himmelpfortgasse 8.
Danas se u njoj nalazi austrijsko Ministarstvo financija, tako da više nije dostupna za javnost. Njezina barokna fasada, golemi portal i uske, isprepletene uličice bečkoga starog grada tjeraju nas da bacimo pogled na prošlost.
Kapelica princa Eugena u bečkoj katedrali sv. Stjepana
Samo deset minuta pješice od Zimske palače princa Eugena nalazi se bečka katedrala svetog Stjepana. Simbol Beča posljednje je počivalište brojnih Habsburgovaca i bečkih kardinala.
U njoj je i grobnica princa Eugena, koju krase piramide, brončane skulpture i reljef s prikazom jedne od njegovih najznačajnijih bitaka. Kapelica princa Eugena nalazi se u prizemlju katedrale, lijevo od glavne crkvene lađe.
Spomenik princu Eugenu
Na bečkom Trgu heroja ispred palače Hofburg - samo deset minuta pješice od katedrale svetog Stjepana - stoji brončani kip princa Eugena na konju. Dao ga je postaviti car Franjo Josip I. 1865. godine povodom 203. rođendana princa Eugena.
On je spomen-obilježje prinčevih izvanrednih vojničkih uspjeha. Razni natpisi u podnožju kipa prikazuju njegove najvažnije bitke i prinčevo djelovanje kao vojnog zapovjednika.